Novosti

500. obljetnica rođenja Matije Vlačića IlirikaObjavljeno 03/03/2020

Povodom 500. obljetnice rođenja Matije Vlačića Ilirika u Sveučilišnoj knjižnici u Puli postavljena je prigodna izložba autorice Ornele Žerić. Najvrjednija djela Matije Vlačića neće biti izložena na izložbi jer su posuđena Narodnom muzeju Labin radi obimnije izložbe koju muzej posvećuje Matiji Vlačiću. 


Matija Vlačić Ilirik / Matthias Flacius Illyricus (Labin, 3. 3. 1520 – Frankfurt am Main, 11. 3.1575).

U knjižnici se oduvijek posebna pažnja pridavala sakupljanju histrica (djela istarskih autora i djela koja su temom vezana za Istru i Istrane, te djela objavljana u Istri). Unutar zbirke posebno mjesto zauzima tridesetak flaciana (djela Labinjanina Matije Vlačića Ilirika), protestantskog teologa, filozofa, lingvista i povjesničara koji je djelovao u Njemačkoj).
Trinaest svezaka knjiga Matije Vlačića Ilirika pristiglo je početkom XX. st. u knjižnicu Biblioteca Provinciale dell'Istria (danas pulsku Sveučilišnu knjižnicu) iz knjižnice Tommasa Lucianija (među ovima su najvrjednije knjige Ecclesiastica historia i Catalogvs testium veritatis /Katalog svjedoka istine/ – izbor svjedočanstava kršćana koji su se, prema Vlačićevu shvaćanju, odupirali papinstvu).



Ecclesiastica historia, ili Magdeburške centurije, sadrži „izvore za crkvenu povijest s gledišta borbe protiv rimskoga primata i papinstva“ te je „pokrenula ozbiljno povijesno istraživanje, na temelju izvora, i na katoličkoj strani“ (J. Bratulić). Zbog pokretanja i izdavanja tog djela Vlačića se smatra „prvim obuhvatnim protestantskim povjesničarem crkve” (W. Dilthey). Vlačić je od 1552. do 1557. organizirao prikupljanje izvora za tu veliku ediciju.

Uvez: kartonske korice presvučene kožom. Episcopium, Eusebius (tiskar; Basel); Herwagen, Johann (tiskar; Basel)


Clavis Scripturae Sacrae / Ključ Svetoga pisma (Basel, 1580.-1581.)

U knjizi Vlačić svojem imenu dodaje „Labinjanin” (Albonense): „autore Matthia Flacio Illyrico Albonense.” U knjizi navodi da je njegova „domovina stari grad koji su pisci prije zvali Albona i sada ga tako zovu”, a „na narodnom ga jeziku zovu Labin”.
Do 1719. ovo Vlačićevo djelo objavljeno je u šest izdanja (u Baselu, Jeni, Frankfurtu i Leipzigu). G. Gadamer navodi da je ta Vlačićeva knjiga „temeljno djelo protestantske hermeneutike”, a prema Diltheyu tom je knjigom Vlačić „odredio budući razvoj hermeneutičke znanosti”.

 

« Povratak na novosti