Novosti

Iz medija: Korak bliže reformi sustava vrednovanja znanstvene djelatnostiObjavljeno 14/12/2021

Procjena kvalitete i učinka istraživanja, kao i vrednovanje znanstveno-istraživačkog rada znanstvenika, ključni su pri odlučivanju koje projekte financirati, koje znanstvenike zaposliti, promovirati ili nagraditi, te koje ustanove i istraživačke jedinice poduprijeti. U Izvješću objavljenom 26. studenog 2021. godine Europska komisija je iskazala zabrinutost trenutnim sustavima vrednovanja znanstvene djelatnosti te neprikladnim metodama koje se koriste u procjeni kvalitete istraživanja i samih znanstvenika, pri čemu se prevelika važnost pridaje objavljivanju u časopisima s visokim čimbenikom utjecaja. Stav Komisije jest da bi se rad znanstvenika trebao procjenjivati na temelju njihovih intrinzično motiviranih zasluga i učinkovitosti, a ne na temelju broja znanstvenih radova (i/ili citata) i prestiža časopisa u kojima su objavljeni.

Na koji način postići navedeno raspravljalo se u sklopu opsežnih savjetovanja s europskim i međunarodnim dionicima između ožujka i studenog ove godine. Svrha savjetovanja bila je utvrditi načine olakšavanja i ubrzavanja provedbe reforme s ciljem vrednovanja kvalitete i učinka istraživanja i znanstvenika na temelju prikladnijih kriterija i procesa. Savjetovanja su identificirala okvirni pristup takvoj reformi, zajedno s potencijalnim načelima i radnjama koje bi mogle biti temelj sporazuma tijela odgovornih za definiranje kriterija i procesa vrednovanja istraživačkih projekata, znanstvenika, istraživačkih jedinica i ustanova.

Izvješće potiče na razvoj alata za procjenu koji će u obzir uzeti raznolikosti znanstvenih i istraživačkih aktivnosti i rezultata, te nagraditi prakticiranje otvorene znanosti kroz rani pristup i otvoreno dijeljenje istraživačkih podataka, kao i otvorene suradnje s različitim dionicima znanstveno-istraživačkog procesa. Naglašava se važnost prepoznavanja i poštivanja raznolikosti znanstvenih disciplina, vrsta istraživanja i faza istraživačkih karijera te osiguravanja ravnopravnosti spolova, jednakih mogućnosti i inkluzivnosti. Reformirani sustav trebao bi biti fleksibilan i prikladan za svaki oblik procjene, od procjene istraživačkih projekata i znanstvenika do procjene znanstvenih i istraživačkih jedinica i ustanova. Osim toga, reformirani sustav bi trebao biti prilagodljiv različitim državama, znanstvenim disciplinama, istraživačkim kulturama i specifičnim misijama ustanova.

U izvješću se donosi i okvirni popis koraka koje je potrebno poduzeti na putu prema reformi sustava vrednovanja. Polazi se od potpisivanja sporazuma između tijela koja financiraju istraživanja, znanstvenih i istraživačkih ustanova i nacionalnih agencija za vrednovanje. Potpisnicima sporazuma se skreće pažnja na nekoliko glavnih radnji koje predstavljaju uvjet reforme vrednovanja znanstvene djelatnosti. Jedna od njih je razvoj kriterija procjene koji će, između ostalog, nagrađivati istraživanja koja zadovoljavaju najviše standarde etike i integriteta. Promiče se prepoznavanje recenzijskog postupka kao jednog od važnih zadataka znanstvenika kojeg je potrebno dodatno olakšati, poticati i nagrađivati. Kao još jedna bitna radnja navodi se osiguravanje sredstava za sve potrebne promjene, edukaciju i osposobljavanje znanstvenika, recenzenata i evaluatora te izgradnju potrebne infrastrukture. Na kraju se potpisnike poziva na dijeljenje primjera dobre prakse i iskustava s drugim istraživačkim zajednicama i ustanovama s ciljem stvaranja koherentnosti vrednovanja na različitim razinama, ali i bliske suradnje sa svim dionicima procesa kako bi se olakšale i ubrzale promjene u sustavu.

Detaljnije o svim načelima i radnjama potrebnim za reformiranje sustava vrednovanja znanstvene djelatnosti pročitajte u Izvješću Europske komisije.

IZVOR

 
Poslijednja izmjena dana Ponedjeljak, 06

« Povratak na novosti