Sveučilište Jurja Dobrile u Puli dobilo je donaciju Zaklade Adris za 2022. godinu. Riječ je o projektu detekcije i praćenja dnevnih promjena cirkulirajuće tumorske DNA i pojedinih genskih mutacija, s posebnim osvrtom na bolesnike s rakom pluća koji primaju imunoterapiju.
Voditelj projekta je doc. dr. sc. Dragan Trivanović, dr. med.
Sveučilište je od Zaklade Adris dobilo 100 000 kn.
Više o projektu
Cirkulirajuća tumorska DNA kao biomarker za personaliziranu terapiju tumora pluća
Opće poznate su činjenice da su maligne bolesti danas vodeći uzrok smrtnosti u razvijenom svijetu. Znanstvena predviđanja ukazuju na porast obolijevanja i smrtnosti u narednom desetljeću. Glavni razlozi su nedovoljno razjašnjena patofiziološki mehanizmi razvoja raka ali i zakašnjeno otkrivanje, pojava tumorske evolucije i posljedične otpornosti na inicijalni dobar odgovor na citostatike. Tekuća biopsija se nameće kao novi standard u dijagnostici i praćenju tijeka malignih bolesti. Koristeći minimalno invazivnu metodu uzimanja uzorka krvi u mogućnosti smo ne samo kod početka dijagnosticiranja nego i tijekom liječenja mjeriti količinu tumorske cirkulirajuće DNA (ctDNA) kao i pojave određenih druggabilnih mutacija. CtDNA osim toga može ima fluktuacije u dnevnim cirkadijanim ritmovima te je danas nepoznato da li je liječenje raka zadovoljavajuće na način suhoparnog davanja (one size fit all) relativno sličnih doza i jednoznačnih aplikacija lijekova. Znanstvena zajednica sve više potvrđuje potrebu za personaliziranim pristupom u liječenju raka, a upravo ctDNA pokazuje izniman potencijal kao biomarker za personaliziranu dijagnostiku i terapiju.
U ovom projektu 20 bolesnika koji primaju imunoterapiju (zlatni standard) sa dokazanom malignom bolesti pluća ne malih stanica mjerili bi cirkulirajuću DNA te jednu od najčešćih onkogenih mutacija KRAS G12C u različitim periodima nakon aplikacije lijeka. Pacijenti bi se nastavili pratiti narednih godinu dana radi procjene ishoda liječenja.
Ovim projektom želimo dokazati da postoje individualne kvalitativne i kvantitativne promjene ctDNA (primarni cilj) i KRAS G12C (sekundarni cilj) kod pacijenata.
Dokazivanjem fluktuacija vezano za primjenu terapije, ali i u dnevnim cirkadijanim ritmovima jasno bi se iskazala evolucija tumorske DNA što bi moglo imati dramatične implikacije u preciznom određivanju vremena primjene imunoterapije primjerice u drugačijem ordiniranju lijekova ili ranijoj detekciji rezistencije na terapiju. Na projektu će uz Sveučilište sudjelovati i Opća bolnica u Puli čime će ovaj projekt dati novi zamah znanstvenim istraživanjima u području medicine na ovom području. No, nedvojbeno, najveći doprinos je unapređenje dijagnostike i terapije raka te uspostava personaliziranog pristupa liječenju koji će omogućiti potpunu prilagodbu terapije osobnim potrebama svakog pojedinca te time uspješnije ishode liječenja.
Suradnici na projektu:
doc. dr. sc. Lorena Honović
Boris Kopić, bacc. med. techn.
dr.sc. Željka Peršurić, mag.nutr.
Andrea Agaj, mag. biotech. in med
Barbara Rojnić, mag. med. chem.
Na fotografiji: Korado Korlević, predsjednik Zaklade i doc. dr. sc. Dragan Trivanović, dr. med.