Edukativna izložba “Osebujni krajevi općine Kršan“

Edukativna izložba „Osebujni krajevi Općine Kršan“ priča je koja posjetitelja vodi na nostalgično putovanje kroz etnografski, povijesni, sakralni i prirodno bogat kraj, jedinstven u Istri i zapadnoj Hrvatskoj. Nigdje se krajolik ne mijenja toliko kao na području Općine Kršan, gdje se s obronaka Učke spuštamo u prostrano Čepićko polje, koje s jedne strane okružuju pitomi brežuljci i šume, a s druge krš i kamen.

Krajobrazom dominiraju kašteli, među kojima se ističu Kožljački i Kršanski kaštel, dok čuvar Kvarnera, moćni grad Plomin, i danas ponosno stoji kao vrata istočne Istre.

Upravo mjesec lipanj, odnosno rano ljeto, pretvara područje Općine Kršan u pravi ovozemaljski raj, u kojem se povijest i priroda sjedinjuju u jedinstven mozaik. Posjetitelji na ovoj izložbi mogu upoznati brojne ljepote kraja, njegovu zanimljivu povijest, šarmantne crkvice, starinske građevine i kaštele.

Cilj je ove edukativne izložbe upoznati javnost južne Istre, kao i studente koji dolaze iz svih krajeva Hrvatske, s ljepotama i bogatom baštinom istočne Istre.

Zavičajno društvo Matka Brajše Rašana iz Pićna osnovano je 2014. godine na inicijativu umirovljenoga nastavnika i ravnatelja Lucijana Benkovića.

Društvo je osnovano s ciljem okupljanja Pićanaca oko lika i djela narodnoga preporoditelja Matka Brajše Rašana. Istodobno, njegova je zadaća istraživati, čuvati i popularizirati prošlost Pićna, Pićanske biskupije te središnje i istočne Istre.

Tijekom proteklih godina Društvo je ostvarilo brojne rezultate, među kojima valja istaknuti postavljanje povijesne kapelice u selu Zajci, spomen-ploče Boži Milanoviću u Svetoj Katarini, organizaciju stručnih skupova poput „140 godina Dobrile“, „80 godina Pazinskih odluka“, „90 godina Brajše“ i „160 godina Kurelića“, kao i organizaciju izložbi „U srcu Pićan i Pićanšćina“, „Homo va garišće“ i drugih.

Društvo danas okuplja pedesetak članova, a njegovo vodstvo čine Kristijan Žgaljardić, Petar Turčinović i Dorian Jurkota.

O autorima izložbe

Kristijan Žgaljardić rođen je u Puli 1997. godine, a potječe iz sela Floričići u Općini Pićan. Osnovnu školu završio je u Podpićnu, a srednjoškolsko obrazovanje stekao u Pazinu.

Studij povijesti upisao je u Puli 2015. godine te ga završio 2021. Tijekom studija sudjelovao je na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima, među kojima se posebno ističu Labinski kulturno-povijesni susreti.

Tijekom 2020. i 2021. godine pokrenuo je projekt „Sulejmanovih 500 godina“, koji je rezultirao objavljivanjem zbornika radova u jesen 2021. godine.

U proteklim je godinama objavio brojne stručne i znanstvene radove te održao niz javnih predavanja iz područja povijesti i kulturne baštine. Za doprinos razvoju kulture Pićna i Pićanšćine 2025. godine primio je zahvalnicu Općine Pićan.

Od 2022. do 2026. godine obnašao je dužnost tajnika Društva Brajša, a 17. travnja 2026. godine izabran je za predsjednika Društva.

Josip Lučić rođen je u Vinkovcima 1996. godine. U Puli je završio jednopredmetni studij povijesti na Filozofskom fakultetu te stekao akademski naziv magistra povijesti.

Trenutno radi u školstvu kao učitelj i nastavnik povijesti. Dodatno se usavršava u području građanskoga odgoja i obrazovanja te provodi fakultativnu nastavu iz programa Škola i zajednica.

Autor je više znanstvenih i stručnih radova te sudionik brojnih znanstvenih skupova. Član je Matice hrvatske i Zavičajnoga društva Matka Brajše Rašana iz Pićna, u kojem od 17. travnja 2026. godine obnaša dužnost člana Izvršnoga odbora.